Ateizam i njihovi stavovi

Ateizam -je, u najširem smislu riječi, nevjerovanje ili poricanje postojanja bogova.
Razlikujemo njegova dva osnovna oblika, negativni ateizam i pozitivni ateizam.

Negativni ateizam je odsutnost vjerovanja u boga ili bogove uzrokovano apsolutnim pomanjkanjem referenci spram pojma bog u leksiku pojedinca (naivni ateizam), ili ponašanjem pojedinca koji živi i djeluje kao da boga nema (praktični ateizam).

Pozitivni ili teorijski ateizam, u užem smislu, jest svjesno poricanje egzistencije teističkog boga, dok u širem smislu on implicira poricanje svih koncepcija bogova.

Suprotno stajalište ateizmu jest teizam, vjerovanje u boga koji stvara i upravlja svijetom, ali egzistira izvan njega.
Širi popis stajališta suprotnih ateizmu čine :monoteizam, politeizam, deizam i panteizam.

Agnosticizam-je stajalište koje ne implicira ni vjerovanje ni nevjerovanje da Bog postoji, kompatibilno je s negativnim ateizmom, no ne i s pozitivnim.

jedna fan page grupa : https://www.facebook.com/100Cinjenica

jedna google grupa (tko želi može se pridružiti )

https://groups.google.com/group/aktivni-ateisti?hl=hr&lnk=

`U ime kršćanske vjere pribjegavalo se nasilju. To priznajemo puni sramote`

- Puni sramote priznajemo da se tijekom povijesti u ime kršćanske vjere upotrebljavalo i nasilje, započeo je danas svoj govor Benedikt XVI. u Assisiju na skupu predstavnika svjetskih religija. Točno na 25. obljetnicu prvog međuvjerskog molitvenog skupa za mir, koji je 27. lisropada 1986. u Assisiju otvorio Ivan Pavao II., Benedikt XVI. je danas s oko 300 predstavnika religija iz cijeloga svijeta, te prvi put sa četvoro profesora koji nisu vjernici, obilježio je Dan razmišljanja, dijaloga i molitve za mir.
Današnji svjetski međuvjerski skup "Hodočasnici istine, hodočasnici mira" započeo je, dakle, s Papinim „mea culpa“ za nasilja koja su tijekom povijesti proveli križari, kao i za vrijeme inkvizicije.
- Kao kršćanin htio bih kazati da se tijekom povijesti i u ime kršćanske vjere pribjegavalo nasilju. To priznajemo puni sramote, kazao je Benedikt XVI., koji je u Assisi doputovao u vlaku iz Vatikana. Među predstavnicima svjetskih religija u Assisiju su pravoslavni patrijarh Bartolomej I., primas anglikanske zajednice Rowan Williams, rabin David Rosen i drugi, te su i brojni kardinali prisutni među kojima Bertone, Ravasi, Koch, Sodano i Bagnasco.

Benedikt XVI. je kazao kako je upotreba nasilja u potpunoj suprotnosti s kršćanskom vjerom. Vidimo religiju kao uzrok nasilja i tamo gdje se nasilje upotrebljava kao obrana religije protiv druge, protiv drugih nasilja, a to nije prava opriroda vjere, kazao je Benedikt XVI. i naglasio kako je i danas potrebno ponoviti ono što su vjerski čelnici kazali u Assisiju prije 25 godina, odnosno da “vjere nikada ne smiju biti uzrokom nasilja i ratova”.
Katolička crkva neće odustati od ustrajnosti u borbi protiv nasilja i zauzimanja za mir u svijetu, kazao je Papa, te je osudio obožavanje moći.
- Obožavanje imovine i posjedovanja vlasti je protiv vjere, rekao je Papa. Nadbiskup Canterburya Williams je naglasio kako svaka vjera treba djelovati u borbi protiv ludosti svijeta opsjednutog strahovima i sumnjama. Podjele i sučeljavanje među religijama nastaju zbog nerazumijevanja i iskrivljuje samo vjeru, pa ju i instrumentalizira, kazao je muslimanski predstavnik, Kyai Haji Hasyim Muzadi, glavni tajnik Međunarodne konferencije islamskih znanstvenika (ICIS). Svaka religija posjeduje vlastiti identitet i među njima ima jednakosti i razlika, ali je zajedničko svima nada u stvaranje suglasja među ljudima, mira, pravde, napredka i boljeg životnog standarda. Sudionici današnjeg skupa su, uz ostalo, zapalili svijetla mira.

(dalje.com)

Papa pod pritiskom svjetske javnosti koristi ispriku kao opravdanje za najteža djela učinjena protiv čovječnosti koja kod nekih za posljedicu imaju procesuiranje i sankcioniranje, a kod “prosvjećenih” ispriku i flagrantnu povredu ljudskih prava.Snishodljiv ostatak ovih izjava isprike i nereagiranje institucija govori o dvostrukim mjerilima etike i morala.

Članak 14. Ustava Republike Hrvatske

„Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o svojoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki.“ Dakle u Ustavu nema razlika u pravima i slobodama.

- Hrvatska se deklarira kao sekularna država u kojoj su sve vjerske zajednice jednake pred zakonom i odvojene od države (članak 41. Ustava). Iako se država deklarira kao svjetovna, u praksi postupci državnih tijela zbog interesa Katoličke crkve nisu u skladu s odredbom članka 14. Ustava RH.

šok u vatikanu !

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=65E42A6A-7D81-4E57-8A49-F73F4973C2D7